|
HSK - Hrvatski
svjetski kongres |
|

5. izborna Konvencija
15. - 17. svibnja 2005.
NAKON BLEIBURGA U ZAGREB
Delegati Nacionalnih kongresa HSK
iz 30 zemalja svijeta sastali su se u
Bleiburgu na 60. obljetnici največe
tragedije hrvatskog naroda, a onda u
Zagrebu na 5-oj izbornoj Konvenciji
svoje udruge
Peta izborna konvencija održana je u
domovinskom sjedištu HSK, koje se od
prošlog ljeta ponovno nalazi u Hrvatskoj
matici iseljenika u Zagrebu. Konvencija
je svečano otvorena hrvatskom himnom u
izvedbi ženskog zbora Trešnjevka, koji
je naknadno otpjevao još nekoliko
pjesama pod ravnanjem maiestra Bože
Potočnika.
Na sve čanom otvorenju, uz
čelne ljude
HSK i delegate 30 nacionalnih kongresa
iz cijelog svijeta, nazočili su i
izaslanici Vlade, Sabora, Crkve i HMI-a.
Ante Domagoj Petrić, zamjenik
ravnatelja HMI-a poželio je nazočnima
dobrodošlicu i izrazio svoje
zadovoljstvo činjenicom da se HSK nakon
četiri godine vratio u HMI, «upravo
kao i ova zastava, koja je 4 godine bila
izgnana iz ove prostorije, sve dok je
osobno nisam postavio natrag na njeno
mjesto na kojem sada stoji i na kojem je
stajala do 2000. godine».
U svom pozdravnom govoru, predsjednik
HSK Šimun Šito
Ćorić naglasio je
da se o izvandomovinskim Hrvatima u
Domovini premalo zna i izrazio
zadovoljstvo što će predstavnici HSK
sljedećih dana imati priliku sastati se
s vodećim ljudima u Hrvatskoj.
Gordan Bakota, državni tajnik u
Ministarstvu vanjskih poslova i
europskih integracija poru čio je da
Vlada nije zaboravila hrvatske
iseljenike te ih poziva na strpljenje i
daljnju suradnju.
Nakon sve čanog otvorenja konvencije
uslijedilo je radni dio - podnošenje
izvješća nacionalnih kongresa.
Neočekivana žalosna vijesti o smrtnom
slučaju u obitelji predsjednika Šimuna
Šite Ćorića prekinula je nakratko rad
konvencije, a predsjedavanje je preuzeo
glavni tajnik, Josip Sovulj. Na
radnim večerama upriličeni su susreti s
uzvanicima iz javnog, političkog i
vjerskog života Hrvatske.
Konvencija je završena konferencijom za
tisak. Glavni tajnik HSK-a Josip Sovulj
pozdravio je nazo čne goste, ravnatelja
HMI Nikolu Jelinčića i zamjenika
ravnatelja Domagoja Antu Petrića,
pomoćnika ministra vanjskih poslova
Slavka Lebana i Ivana Fućeka
iz Počasnog bleiburškg voda, te upoznao
javnost s zaključcima 5. konvencije HSK.

-
Zbog nezavršenih projekata, a na
period od godine dana ponovno je
izabran Izvršni odbor u postoje
ćem
sastavu.
Novouređeni ured u Hrvatskoj matici
iseljenika vodi gospođa Željka
Lešić, što će zasigurno
doprinijeti boljoj suradnji s
institucijama u Hrvatskoj.
Izdana je zanimljiva publikacija
Hrvati –
četrnaest stoljeća
ustrajnosti koja je tiskana
na četiri svjetska jezika, a
namjenjena je onima koji se zanimaju
za Hrvatsku ili bi o njoj morali
znati više.
Osmišljen je i napravljen projekt
Hrvatskih svjetskih igara koji
će se održati 2006. godine u Zadru.
Kongres je bio glavni inicijator
obnove spomenika na Bleiburškom
polju i u tu akciju podržava i
dalje, nastavljajući prikupljati
potrebna sredstva.
Planirano je utemeljiti arhiv
hrvatskog iseljeništva, no doznavši
da HMI upravo ustrojava Muzej
hrvatskog iseljeništva, od projekta
se odustaje, ali nudi suradnja.
Sudionici su se osvrnuli i na pravo
dopisnog glasovanja zaključivši da
je taj način nužno potreban,
posebice u zemljama gdje su
udaljenosti do glasačkih mjesta
velike.
HSK upozorava na težak položaj
Hrvata u BiH koje pokušavaju svesti
na nacionalnu manjinu, što je
nemoguće, jer njima pripada
povijesna uloga i mjesto u BiH. Ta
se činjenica ne smije zanemariti
niti zaboraviti.
Hrvatsko iseljeništvo ima golemi
potencijal koji do sada nije
dovoljno iskorišten. Mišljenja samo
da je vrijeme da se izradi program
suradnje s izvandomovinstvom koji bi
trebao imati svoju zakonodavnu
osnovu. Kongres kao iseljenički
projekt nije sam sebi cilj. Ako ne
treba hrvatskoj državi, onda ne
treba ni postojati. Zato je nužno
preispitati stav današnje hrvatske
vlasti prema iseljeništvu, kako bi
se ti odnosi postavili na prave
temelje – naglasio je Sovulj kao
jedno od glavnih zaključaka
konvencije, dodavši da je HSK
prisutan i u UN-u gdje ima
savjetodavni status i kao takav može
učiniti puno.
Zlatna medalja za
HSK
HSK je bio glavni inicijator obnove
spomenika na Bleiburškom polju, stoga mu
je Ivan Fućek u ime
Počasnog
bleiburškog voda dodijelio Zlatnu
medalju za čuvanje istine o Bleiburgu,
te veliki doprinos dostojnom
obilježavanju bleiburške tragedije.
Srebrena medalja dodijeljena je
predsjedniku HSK Šimunu Šiti Ćoriću te
brončane medalje Josipu Sovulju, Juri
Gadži i Ivanu Curmanu.
Na kraju konferencije za novinare
svečano je predstavljena knjiga Šimuna
Šite Ćorića "S one strane granice"
čiji su nakladnici FRAM-ZIRAL Mostar i
Hrvatska matica iseljenika. O ovoj
knjizi koja sadrži izabrane razgovore i
dokumente Šimuna Šite Ćorića iznimno i s
puno emocija govorila je urednica HIZ-a
i knjiga u HMI, Vesna Kukavica.
HSK je utemeljen 1993. godine kao krovna
iseljenička udruga i objedinjuje 30
nacionalnih kongresa iz 30 država
svijeta u kojima hrvatski iseljenici
žive u većem broju. Kao neprofitna,
nevladina i nestranačka organizacija
okuplja i povezuje hrvatske iseljeničke
udruge i ustanove izvan domovine, a u
cilju stvaranja uvjeta za njihovo što
uspješnije djelovanje za nedvojbene
interese kako domovine, tako i
iseljeništva. Na svjetskoj i nacionalnim
razinama HSK djeluje kroz radne odbore
za gospodarstvo i ulaganje, za autohtone
hrvatske manjine, prosvjetu, kulturu i
šport, medije, lobby, za mladež, za
povratka u domovinu, za očuvanje
hrvatske baštine.
7.
|
|
|
|
Ćorić, Š. Šimun |
|

S one strane
granice,
Izabrani interviewi i dokumenti
Urednica Dunja Gaupp, FRAM-ZIRAL
& Hrvatska matica iseljenika,
Mostar - Zagreb, 2005, 252 str.
Knjiga S one strane
granice, zbirka izabranih
intervjua i dokumenata
književnika, znanstvenika i
franjevca, profesora doktora
Šimuna Šite Ćorića objelodanjena
je ove godine u nakladi poznatog
(ranije) emigrantskog nakladnika
ZIRAL-a i Hrvatske matice
iseljenika. Građa knjige
raspoređna je na 252 stranice i
razdijeljena na 2 dijela.
Prvi dio knjige sadrži 39
intervjua razvrstanih prema
kronološkom nizu od 1988. do
2005., dok drugi dio knjige
sadrži 48 izabranih dokumenata
(mahom
ključnih rezolucija Hrvatskog
svjetskog kongresa) koji su
bili upuæivani tijekom proteklih
12 godina u svjetske centre moæi
s ciljem širenja istine o
hrvatskome narodu ili na adrese
institucija u matičnim zemljama
raseljenog hrvatskog naroda: RH
i BIH.
No, urednica knjige Dunja Gaupp
vrlo promišljeno isprepliće
intervjue Šimuna Šite Ćorića i
dokumente utjecajnih
iseljeničkih udruga čiji je Ćorić bio
član ili čelni čovjek,
u tom vremenskom razdoblju,
želeći na taj način izabranoj
Ćorićevoj publicistici dati
vjerodostojnost jednog od
značajnijih autora u
iseljeništvu druge polovice 20.
stoljeća.
Opširnije
|
|
|
| |
|
|